Što znači biti “paušalac”?

Obrtnici, OPG-ovci i drugi obveznici poreza na dohodak od obavljanja gospodarske djelatnosti koja podliježe oporezivanju imaju mogućnost odabrati umjesto da vode poslovne knjige i na temelju njih utvrđuju razliku primitaka i izdataka na kraju godine, odnosno stvarno nastali dohodak, da žele biti paušalni obveznici.

Prilikom prijave obrta Poreznoj upravi u Registar poreznih obveznika obrtnik mora naglasiti želi li utvrđivati dohodak u paušalnoj svoti. Tada će od Porezne uprave dobiti rješenje da je „paušalac“. Isto tako i u tijeku poslovanja može donijeti odluku da želi prijeći u paušalni sustav oporezivanja dohotka, ukoliko za to ispunjava uvjete i obavijesti Poreznu upravu do 15. siječnja. No zašto bi to učinio i što to stvarno znači? Donosimo vam pregled važnih informacija o tome tko sve može biti paušalni obveznik poreza na dohodak i na koji se način paušalno oporezivanje odražava na poslovanje obrtnika.

Paušalni porez na dohodak mogu plaćati porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnosti obrta i samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a kojima ukupan godišnji primitak ne prelazi iznos propisan za obvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno iznos od 300.000,00 kn, te nisu u sustavu PDV-a.

Visina paušalnog poreza na dohodak utvrđuje se poreznim rješenjem koji donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a prema univerzalnoj stopi od 12%. U paušalnom rješenju iskazuju se svota godišnje paušalnog dohotka, a rješenjem utvrđen paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja, kao i pripadajući mu prirez.

Godišnja porezna osnovica formira se sukladno Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 1/17), u iznosu od 15% gornje granice paušalnog razreda. Na primjeru prvog paušalnog razreda od 0 do 85.000,00 kuna, osnovica iznosi 12.750,00 kuna što je razlika između primitka u iznosu 85.000,00 kn i porezno priznatih izdataka u visini 85%. Dakle, paušalci ne prate izdatke nego samo primitke jer im država ustvari po odmah priznaje 85% od primitaka kao prihvatljivi izdatak. Ali se pri tome ne gleda stvarno ostvareni primitak u poreznom razdoblju nego gornja granica kojoj pripadate. Isto vrijedi i za ostale porezne razrede, a iznose godišnjih poreznih osnovica i njima pripadajućih godišnjih paušalnih poreza donosimo u nastavku.

Ovisno o visini ostvarenih ukupnih primitaka obračunava se godišnji paušalni porez:

Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju podataka iz izvješća PO-SD, koje se podnosi Poreznoj upravi najkasnije 15 dana od dana isteka godine za koju se izviješće podnosi. Porezni obveznik koji plaća paušalni porez obvezan je tijekom godine voditi evidenciju o prometu na temelju kojeg se spomenuto izvješće izrađuje i podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Obrtnik koji dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, mora voditi samo Knjigu prometa (Obrazac KPR), u koju obavezno upisuje, pored iznosa naplaćenih u gotovini, i iznose naplaćene bezgotovinskim putem. Za svaku isporuku i obavljenu uslugu mora izdati račun propisanog sadržaja. Međutim, obrtnik paušalist koji prodaje vlastite proizvode u maloprodaji (npr. na štandu) mora i nadalje voditi Knjigu popisa robe jer tu knjigu propisuje Zakon o trgovini, a ne porezni propis.

Međutim, nije paušalni sustav oporezivanja interesantan obveznicima poreza na dohodak samo zbog jednostavnijeg sustava praćenja, jednostavnijeg, a time i jeftinijeg knjigovodstva, nego i zbog manjeg iznosa doprinosa u odnosu na obrt koji dohodak utvrđuje iz poslovnih knjiga. Posebice to vrijedi kojima je samostalna djelatnost jedina osnova za doprinose.

Doprinosi za vlasnika paušalnog obrta kada vlasnik obrta radi isključivo u obrtu

Kod paušalnih djelatnosti prema odredbama čl. 70. Zakona o doprinosima, osnovica za obračun doprinosa obrtnika koji obavlja samostalnu djelatnost obrta (djelatnost je njegovo osnovno zanimanje i po toj osnovi je prijavljen na obvezna osiguranja), a dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti, jednaka je umnošku svote prosječne plaće i koeficijenta 0,4. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona o doprinosima i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2017. (»Narodne novine«, broj 110/17) iznosi 8.020,00 kuna.

S obzirom na navedeno, osnovica za doprinose za 2018. godinu iznosi 3.208,00 kn i na nju se plaća 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje, 15% za doprinos za zdravstveno osiguranje, 0,5% za doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, te 1,7% za doprinos za zapošljavanje. Ukupni mjesečni doprinosi iznose prema tome 1.193,38 kn.

Rok uplate odnosno dospijeće obveznih doprinosa je do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Doprinosi za vlasnika paušalnog obrta kada je vlasnik obrta zaposlen kod drugog poslodavca

Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obrta ili poljoprivrede i šumarstva, a istovremeno je osigurana po nekoj drugoj osnovi (npr. radni odnos) obveznik je doprinosa po osnovi druge djelatnosti. U tom slučaju godišnja osnovica za obračun doprinosa jest paušalni dohodak utvrđen za isto razdoblje prema propisima o porezu na dohodak, odnosno na temelju podataka iz izvješća PO-SD, kojim ste obvezni prijaviti primitke kao paušalni obveznik poreza na dohodak Porezno upravi.

Porezna uprava izdaje rješenje o utvrđenim godišnjim doprinosima koje osiguranik plaća u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja.

Prednosti i nedostaci paušalnog oporezivanja

Kao zaključak možemo reći kao su glavne prednosti paušalnog oporezivanja jednostavnije knjigovodstvo i niža osnovica za doprinose, kao i jasnije planiranje poreznih obveza. Međutim, valja naglasiti i nedostatak, a to je da ćete minimalni porez od 1.530,00 kn (i na njega prirez) koji se odnosi na primitke  do 85.000,00 kn, platiti i onda kada vam se dogodi da su primici nula. Kod obrta koji dohodak utvrđuje temeljem poslovnih knjiga, ukoliko imate gubitak na kraju poslovne godine, tada nećete platiti porez ni pripadajući mu prirez. I unatoč nedostatku, mnogi će se mali obrtnici početnici često odlučiti za paušalni obrt, upravo zbog povoljnijih doprinosa i manjih mogućih razlika po poreznim rješenjima nakon završetka poslovne godine, nego što to mogu biti ona utvrđena iz godišnje prijave poreza na dohodak onih koji nisu izabrali biti „paušalci“.