Kako bismo dodatno osnažili naša znanja i razumijevanje pravilnika i uvjeta nadolazećeg natječaja, te time bili u mogućnosti pružiti vam podršku i zajedno s vama priredili kvalitetne projektne prijave, sudjelovali smo na info radionici o operaciji 6.1.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima”, koja je održana u Osijeku 15.12.2016.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, g. Niko Čubela, naglasio je kako je ovo izvrsna prilika za ona poljoprivredna gospodarstva koja se žele osnažiti za dugoročnije, održivo bavljenje poljoprivredom te stvaranje preduvjeta za realizaciju nekih većih investicijskih ciklusa kroz javljanje na natječaje iz mjere 4 nakon što aktivnosti iz projekta prijavljenog u operaciji 6.1.1. budu realizirane i stvori se dobra osnova za dalje. Što se tiče prihvatljivosti prijavitelja, jasnije je određeno da se mladim poljoprivrednikom smatra onaj tko u trenutku prijave ima više od 18 godina, te još nije imao 41. rođendan.

Nakon njegovog izlaganja, svoj dio pokrili su predstavnici Agencije za plaćanja. Naglašene su bine informacije o problemima u prvom natječaju, osobito one vezane za registraciju u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu (EKPRRiR). Upis u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu je prvi korak odnosno postupak za dobivanje pristupnih podataka za podnošenje Zahtjeva za potporu. Problem je nastao jer se u ovoj mjeri mladi poljoprivrednik koji još nije nositelj poljoprivrednog gospodarstva, mora upisati u Evidenciju kao fizička osoba, bez obzira je li OPG ili poljoprivredni obrt koji preuzima već u nju upisan. Jedini dokument koji u ovoj situaciji mora biti vezan za postojeće poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu je Potvrda o ekonomsko veličini koja će imati potpis trenutnog nositelja tog poljoprivrednog gospodarstva i mora ju pratiti pisani dokaz u kojem su navedeni način, uvjeti i rok preuzimanja istog. Naglašeno je i da pri tome ne smije doći do usitnjavanja poljoprivrednog gospodarstva, nego ono mora biti preuzeto u cijelosti.

Predstavnik Agencije za plaćanja iz Službe ekonomske analize govorio je detaljno o poslovnom planu koji je obvezni dio projektne prijave, te dao konkretne primjere što se od korisnika očekuje s referiranjem na probleme koji su uočeni u ranijim prijavama koje su obrađene. Važno je u imovinu navesti sve resurse kojima poljoprivredno gospodarstvo trenutno raspolaže, nevezano za popis dugotrajne imovine. Naveo je primjer projektne prijave gdje se radilo o uzgoju stoke ali nigdje nije u imovini evidentirana zgrada u kojoj se to radi. Ista situacija je i sa zemljištem čiju je vrijednost također potrebno utvrditi i unijeti u poslovni plan iako se u obrascu DI u kojem se evidentira dugotrajna imovina, u većini slučajeva nije prikazivalo jer nije predmet amortizacije.

Osobito koristan dio informativne radionice bio je izlaganje predstavnika Savjetodavne službe, g. Kristijana Jelakovića, koji je vrlo podrobno razjasnio na koji se sve način može formirati Potvrda o ekonomskoj veličini gospodarstva, jer je oko toga bilo najviše pitanja i nedoumica. Prihvatljivi korisnici u podmjeri 6.1 su mladi poljoprivrednici koji su u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu stariji od 18 a mlađi od 40 godina koji podnose poslovni plan za poljoprivredno gospodarstvo ekonomske veličine od 8.000 do 49.999 eura. Relevantni su podaci koji su upisani u vaš ARKOD, AGRONET i JRDŽ, odnosno oni na temelju kojih ste zatražili poticaje u 2016. godini. Ako to nije slučaj, najvažnije od svega je dokazati da ste u 2016. godini imali tu proizvodnju za koju se izdaje Potvrda o ekonomskoj veličini gospodarstva. Pri tome je naveden cijeli niz mogućih dokaza, npr. peradari moraju s osnova drugih propisa imati registrirane objekte, pčelari košnice; postoji ugovor o otkupu proizvoda za 2016. godinu; za proizvođače sjemena i sadnog materijala postoji dokaz o fitosanitarnom pregledu i slični dokazi za koje će sami poljoprivrednici najbolje znati kako da dokažu čime se bave. Sve ovo nije bili nužno u prošlom natječaju nego je bila dovoljna samo izjava korisnika, ali budući da mnogi nisu ozbiljno shvatili što znači da jamče za točnost podataka navedenih u toj izjavi kontrolori koji su izašli na teren zatekli su svakojake situacije. Nadležni su naučili lekciju i sada je tvrdnje potrebno i dokazati. U protivnom, nećete moći ishodovati Potvrdu o ekonomskoj veličini gospodarstva koja za ovaj natječaj mora biti minimalno 8.000 EUR.

Mladi poljoprivrednik može biti nositelj/ odgovorna osoba u;

• obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (može biti upisan kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva najkasnije pri podnošenju Zahtjeva za isplatu 1.rate)
• obrtu registriranom za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (može biti upisan kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva najkasnije pri podnošenju Zahtjeva za isplatu 1.rate)
• trgovačkom društvu registriranom za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (mora biti postavljen za nositelja u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu)

U prvom natječaju su bili dozvoljene i zadruge, ali su ih iz novog natječaja odlučili isključiti zbog određenih problema koji su se pojavili u prvom natječaju.

Mladi poljoprivrednik je dužan najkasnije pri podnošenju Zahtjeva za isplatu treće rate potpore biti zaposlen na puno radno vrijeme u poljoprivrednom gospodarstvu za koje je ostvario potporu, te ne smije biti zaposlen u drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi. Mladi poljoprivrednik je dužan ostati nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva i biti zaposlen na puno radno vrijeme za koje je ostvario potporu u podmjeri 6.1 najmanje 5 godina nakon konačne isplate potpore.

Prihvatljive aktivnosti odnose se na:

• kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala,
• kupnju, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda osim proizvoda ribarstva,
• kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta,
• kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,
• podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,
• uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje,
• građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda,
• stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda,
• operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva.

Posljednje dvije aktivnosti nije moguće prijaviti samostalno, nego potreba za njima mora proizlaziti iz ostalih aktivnosti, te one ne mogu biti jedine aktivnosti prikazane u poslovnom planu.

Prihvatljiva je kupnja i rabljene opreme za preradu proizvoda od fizičkih i pravnih osoba.Prihvatljiva aktivnost kupnje poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme odnosi se i na kupnju rabljene poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme od fizičkih i pravnih osoba. Ovo je također novost u odnosu na ranija tumačenja u kojima je rečeno da navedeno može biti rabljeno ali samo od ovlaštenih prodavatelja.

Operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva se odnosi na plaću i doprinose zaposlenih vezano uz poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu, izradu projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih podloga, elaborata, certifikata te usluge stručnjaka vezano uz izradu poslovnog plana i podnošenje Zahtjeva za potporu. Izrada projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih podloga, elaborata, certifikata te usluge stručnjaka su prihvatljive i prije podnošenja Zahtjeva za potporu. Ukupne aktivnosti prikazane u poslovnom planu vezano za operativno poslovanje mogu iznositi najviše 15.000 eura. Usluge stručnjaka vezano uz izradu poslovnog plana i podnošenje Zahtjeva za potporu mogu iznositi najviše 2.500 eura.

Nedoumice vezane uz kriterije

(tablicu s kriterijima odabira možete vidjeti na kraju članka)

Kriterij odabira broj 2- Vlasnički status poljoprivrednog gospodarstva

Da bi mladi poljoprivrednik ostvario 10 bodova po navedenom kriteriju, mora u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu biti postavljen za nositelja/odgovornu osobu na poljoprivrednom gospodarstvu i imati više od 50% poljoprivrednog potencijala koji su temelj izračuna ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva u vlasništvu/posjedu. Da bi mladi poljoprivrednik ostvario 5 bodova po navedenom kriteriju, mora u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu biti postavljen za nositelja/odgovornu osobu na poljoprivrednom gospodarstvu te imati više od 50% poljoprivrednog potencijala koji su temelj izračuna ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva u drugoj ugovornoj obvezi na period više od 15 godina. Mladi poljoprivrednik koji u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu nije postavljen za nositelja/odgovornu osobu na poljoprivrednom gospodarstvu ne može ostvariti bodove po ovome kriteriju.

Kriterij odabira 4-Stupanj razvijenost JLS-a u kojem se provode aktivnosti iz poslovnog plana sukladno indeksu razvijenosti

Određivanje stupnja razvijenosti JLS (kriterij odabira broj 4) koje je također bilo sporno i različito tumačeno od strane Agencije za plaćanja  i Ministarstva poljoprivrede, sada je promijenjeno i ne iskazuje se u postotnim udjelima lokacija nego je definirano: „Kada je mladi poljoprivrednik u poslovnom planu naveo više lokacija/područja u kojima se provode aktivnosti iz poslovnog plana, tada ostvaruje bodove za stupanj razvijenosti jedinice lokalne samouprave prema mjestu upisa poljoprivrednog gospodarstva u Upisnik poljoprivrednika.“

Kriterij odabira 6- Aktivnosti iz poslovnog plana se provode u područjima sa prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima

Poljoprivredno gospodarstvo mora imati najmanje 50% poljoprivrednog zemljišta upisano u ARKOD sustavu na područjima s prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima najkasnije u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu, a sve aktivnosti prikazane u poslovnom planu se moraju provoditi u područjima s prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima, kako bi mladi poljoprivrednik ostvario bodove po navedenom kriteriju.

Što se tiče odgovarajućih stručnih znanja i vještine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti one trebaju biti osigurane u roku od 36 mjeseci od dana donošenja odluke o dodjeli potpore, a ne kasnije od podnošenja trećeg zahtjeva za isplatu i pod uvjetom da se te potrebe navedu u poslovnom planu i odnose se na barem jedno od navedenog:

• diplomski ili preddiplomski studij iz agronomskog ili veterinarskog smjera,
• završenu srednju školu iz područja poljoprivrede i veterine,
• radno iskustvo iz poljoprivrede ili veterine u trajanju od najmanje 2 godine i dokaz o stručnom usavršavanju i osposobljavanju.

Iznos potpore i način isplate

Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Isplata se vrši u tri rate u razdoblju od najviše tri godine kako slijedi:

Isplata prve rate u iznosu od 30% ukupno odobrene javne potpore nakon odluke o dodjeli potpore uz sljedeće uvjete:

• ukoliko korisnik nije prilikom podnošenja zahtjeva za potporu upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva isto mora biti prilikom podnošenja zahtjeva za isplatu prve rate,
• sve proizvodne jedinice koje predstavljaju utvrđeni ulazni prag za potporu (SO) poljoprivrednog gospodarstva za koje korisnik traži potporu moraju biti upisane u odgovarajuće registre sukladno postojećim propisima,

Isplata druge rate u iznosu od 50% nakon tri mjeseca, a ne kasnije od dvanaest mjeseci nakon isplate prve rate uz dokaz da su aktivnosti iz poslovnog plana započete,

Isplata treće rate u iznosu od 20% nakon provedenih aktivnosti prikazanih u poslovnom planu i stjecanja stručnih znanja i vještina ukoliko iste nije imao prilikom podnošenja zahtjeva za potporu.

Kriterij odabira za tip operacije 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima- Prilog I. Pravilnika (NN 42-15)

„Ideju za otvaranje svog poduzetničkog pothvata imao sam od prvog dana svog zaposlenja kao mladi magistar inženjer geodezije i geoinformatike. Obzirom da je geodezija kao struka strogo definirana zakonima i pravilnicima, za samostalno obavljanje geodetske djelatnosti potrebno je minimalno tri godine biti zaposlen na poslovima koje obuhvaćaju visoku stručnu spremu pod nadzorom mentora. Tako da sam visoko motiviran krenuo na obavljanje svog prvog posla. Naime, poslovne prilike prilikom mog prvog zaposlenja nisu bile baš poticajne. Hrvatska je već tada duboko zapala u gospodarsku krizu, što se svakako odrazilo i na moj prvi posao. Osim toga kao jedan od djelatnika velike tvrtke nisam imao mogućnosti izravno utjecati na načine i organizaciju izvođenja radova, što me u nekim trenutcima vraćalo na misao da se to može i treba napraviti bolje. Jedini rješenje provođenja vlastitih ideja bez stvaranja neugodnosti već uhodanoj metodologiji rada upravo je ležao u otvaranje svojeg vlastitog poslovanja. Kako je vrijeme prolazilo želja za vlastitim uredom je bila sve veća i sve jasnija.

Obzirom da mi je jedna od najvećih prepreka otvaranju vlastitog poduzetničkog pothvata bio financijski aspekt, na njega sam potrošio glavninu svoga vremena. Kako bi se moja djelatnost mogla obavljati potrebno je osigurati niz uredskog materijala, od računala, stolova i pisaćeg pribora, te nužnih geodetskih instrumenata koji su izuzetno skupi. Kako bih to sve uspio pribaviti krenuo sam u potragu za nekim modelima financiranja, koji su obuhvaćali Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), Hrvatsku banku za obnovu i razvita (HBOR), Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG-BICRO), Kreditna unija NOA…itd. No za sve te institucije bilo je potrebno pokazati jedan drugi oblik znanja s kojim do tada nisam imao doticaja. Bilo je potrebno pokazati ekonomsko znanja u obliku pisanja poslovnog plana, od onog najjednostavnijeg (potrebnog za HZZ) pa da o onog složenog (potrebnog za HBOR). Obzirom da do tada nisam imao doticaja s pisanjem poslovnog plana tražio sam pomoć- no gdje krenuti?, koga pitati?. Od prije mi je bilo poznato da u Osijeku imamo Centar za poduzetništvo, a onda sam čuo i da je u sklopu jednog projekta otvoren Studentski inkubator, pa sam se odlučio obratiti im se za pomoć. Iznenađenje je bilo višestruko, ne samo da su mi mogli dati prave savjete i usmjeriti me prema mom cilju, ponudili su mi i izravnu pomoć u pisanju mog poslovnog plana od samog početka do kraja! Dolazio sam na konzultacije, a preko maila sam dobivao smjernice kada je to bilo potrebno. Ne moram ni spomenuti da je poslovni plan bio izrađen kvalitetno i kategoriju iznad onog što se tražilo, tako da sam bez problema uspio realizirati jedan dio svog ulaganja preko njega. Za sve mlade poduzetnike koji planiraju ostvariti svoj poduzetnički pothvat ali ne znaju gdje krenuti, Centar za poduzetništvo i Studentski inkubator Osijek- inkubator za mlade (SIOS) predstavlja jedan odličan start.

Danas se bliži skoro druga godina poslovanja mojeg Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Kristijan Koch, obavljam sve vrste geodetske djelatnosti manjeg obima. Moj ured nalazi se u Bilju na adresi Šandora Petefija 1a. Danas mogu reći da sam jako ponosan i zadovoljan što sam se odvažio na ovaj veliki korak i ostvario svoj san da radim posao na svoj način, najbolje što znam i budem taj koji preuzima odgovornost i inicijativu.

Ovim putem se želim zahvaliti cijelom timu koji me podržao i iz Centra za poduzetništvo i iz SIOS-a, osobito djelatnici koja je sa mnom gotovo svakodnevno komunicirala i rješavala moje dileme, brzo, efikasno, ne razmišljajući koje je doba dana i je li poziv ili mail došao za vrijeme radnog vremena. Od srca puno hvala!!!“

(Kristijan Koch)

Kristijane, hvala i tebi na ovoj priči kojom nas ohrabruješ da i dalje budemo uporni u nastojanju da mijenjamo stvari na bolje i budemo podrška svima vama mladim ljudima koji ste odlučili preuzeti kontrolu nad svojim zapošljavanjem, težite izvrsnosti, mijenjate svoju okolinu i služite kao primjer i inspiracija mnogima. Puno uspjeha ti želimo!

U petak 24.04.2015., od 11 do 12.30 h održat ćemo informativnu radionicu kojom želimo promovirati natjecanje Najbolja poduzetnička ideja & Sajam ideja, informirati vas o uvjetima i pravilima natječaja te vam pojasniti elemente obrazca za prijavu i na taj način vam pružiti podršku da se na isti i prijavite, sudjelujete, steknete nova znanja i iskustva, te osvojite vrlo vrijedne i zanimljive nagrade!

Radionica će se održati na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, u dvorani 4 i dobrodošli su svi zainteresirani. Pravo sudjelovanja na Natječaju imaju svi studenti Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, učenici srednjih škola Osječko- baranjske županije te mlade nezaposlene osobe do 29 godina starosti Osječko-baranjske županije, dakle nije uvjet da ste ranije sudjelovali na nekoj od aktivnosti organiziranih kroz projekt A.C.T.I.V.E.

Ideje ne moraju nužno biti inovativne u smislu da se radi o potpuno novim tehnologijama, njihova inovativnost treba se očitovati u drugačijem pristupu, konkurentnosti, izvodivosti, uočavanju potreba tržišta i dobroj razradi same ideje. Pokažite svoju proaktivnost i odvažite se potražiti poduzetnika u sebi!

Uz radionicu, možete doći i na individualno savjetovanje o razradi ideje! Vijesti i objave možete pratiti na stranicama www.czposijek.hr, www.efos.hr ili www.sios.hr, a u nastavku su linkovi na facebook profil i e-mail adresa. Ako imate pitanja i/ili komentara slobodno nam se javite.

Ekonomski fakultet u Osijeku dana 08. travnja 2015. godine raspisuje natječaj „Najbolja poduzetnička ideja“ u okviru projekta A.C.T.I.V.E.- Activity and Creativity Through Ideas and Ventures= Employment, čiji je nositelj.

Cilj natječaja za izbor najbolje poduzetničke ideje jest razvijanje poduzetničkog razmišljanja i ponašanja studenata Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, učenika srednjih škola Osječko-baranjske županije (kategorija 1.) te nezaposlenih mladih osoba do 29 godina starosti Osječko-baranjske županije (kategorija 2.), kao i poticanje njihove međusobne suradnje.

Važno je istaknuti kako natjecatelji mogu sudjelovati samostalno ili u timu do najviše tri osobe. Svi članovi tima trebaju pripadati istoj, gore navedenoj kategoriji.

Ukupan nagradni fond iznosi 17.000,00 kn bruto, od čega će prvonagrađeni dobiti 10.000,00 kn bruto, drugonagrađeni 5.000,00 kn bruto, a trećenagrađeni 2.000,00 kn bruto.

Uz novčane nagrade, sva tri nagrađena tima ili pojedinačne ideje bit će nagrađeni trodnevnim putovanjem u poduzetničke institucije Slovenije kao i prigodnim setom knjiga.

Poduzetničku ideju moguće je prijaviti na za to propisanom obrascu, a rok prijave je 05. svibnja 2015. godine u 15 h na info@sios.hr ili active.esf@gmail.com. Obrazac za prijavu i puni tekst natječaja se nalaze u prilozima ovog teksta.

Sve o načinu prijave i detaljima natječaja moguće je pronaći na internetskim stranicama Ekonomskog fakulteta u Osijeku www.efos.unios.hr , Studentskog inkubatora Osijek- inkubatora za mlade www.sios.hr, Centra za poduzetništvo Osijek www.czposijek.hr, ali i ostalih partnera Ekonomskog fakulteta u Osijeku u projektu A.C.T.I.V.E. kao što su Hrvatska udruga poslodavaca- Regionalni ured Osijek, Poduzetnički inkubator BIOS, Trgovačka i komercijalna škola „Davor Milas“ Osijek, Obrtnička škola Osijek, Ugostiteljsko- turistička škola Osijek te Druga srednja škola Beli Manastir.

Projekt A.C.T.I.V.E financira se iz IPA programa Europske unije, komponenta IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala, a provodi se na području Osječko-baranjske županije. Za više informacija o fondovima Europske unije www.strukturnifondovi.hr.

Puni tekst natječaja možete preuzeti OVDJE

Prijavni obrazac možete preuzeti OVDJE.

Ključni motiv održanih radionica bio je učiniti polaznike proaktivnim članovima tržišta rada kako sadašnjih tako i onih koji će to tek postati. Jedna od snažnih poruka bila je: „Ukoliko ne razmišljate o samozapošljavanju morate početi razmišljati o poduzetnom pristupu zapošljavanju.“ S tim ciljem, polaznicima su ponuđena različita znanja, vještine i tehnike, ali i ono što su sudionici najviše prepoznali kao vrijedno, a to su iskustva iz prakse i osobna iskustva predavača na radionicama.

Polaznici su naučili da se proces donošenja odluke o karijeri sastoji od nekoliko faza:

1. SAMO-PROCJENA- interesi, vještine, preferencije, vrijednosti, životni stil, stil donošenja odluka

2. ISTRAŽIVANJE KARIJERE- knjige, Web stranice, agencije za zapošljavanje , informativni intervjui

3. POTRAGA ZA POSLOM - identificiranje prilika, CV/otvorene zamolbe, apliciranje na natječaje, apliciranje na daljnja stručna usavršavanja

4. ”ISPROBAVANJE“ KARIJERE – prakse, stažiranje, volontiranje, studenske organizacije, ljetni poslovi, studentski poslovi,

te koliko se važno posvetiti svakoj od njih da bismo došli do konačnog cilja, a to je pronalaženje radnog mjesta koja će za nas biti ispunjavajuće, motivirajuće i izazovno, osigurati nam i unutarnje zadovoljstvo, a ne samo materijalnu egzistenciju.

Kako aktivno tražiti posao?

Dane su i vrlo konkretne smjernice kako biti proaktivan na tržištu rada. Neophodno je pratiti oglase (novine, Internet: www.moj-posao.hr; www.posao.hr , HZZ), UMREŽAVATI SE, biti on-line prisutan ali planirano i odmjereno (LINKedIN kao poslovna mreža), jer poslodavci često „googlaju“ kandidate za posao i prema istraživanjima čak 39% njih su rekli kako bi odbili zaposliti nekoga to ima neprimjerene objave na profilima, zatim još jedna značajna stavka su PREPORUKE (tražite ih od profesora, mentora, prijašnjih poslodavaca, udruga kod kojih ste volontirali i sl.): SAJMOVI POSLOVA + DANI KARIJERE, seminari i radionice idealna su prilika za rad na samoosnaživanju i umrežavanju; prijavite se životopisom u baze agencija za zapošljavanje, šaljite otvorene zamolbe i nastojte svoj životopis učiniti po nečemu upečatljivim i drugačijim od ostalih.

Slabe točke u životopisu

Ukazali smo na slabe točke životopisa i kako bi ih potencijalni poslodavac mogao protumačiti. Poduži opis obrazovanja (možda nema dovoljno radnog iskustva); prekidi u radnom stažu (što je kandidat radio tijekom tih prekida?); kratkoročna zaposlenja, osobito ako je kandidat već više godina na tržištu rada;  odsutnost logičnog napredovanja na poslu; previše osobnih podataka (možda nema mnogo radnog iskustva); opisivanje poslova i položaja, bez opisa rezultata ili postignuća (poslodavcu ne govori informacije koje on želi doznati).

Vještine i osobine

Uočeno je i da polaznici često brkaju pojam vještina i pojam osobina, stoga i ovom prilikom ponavljamo kako biste utvrdili gradivo. PODUZETNIČKE VJEŠTINE su: uvjeravanje, pregovaranje, zagovaranje, prezentiranje, rješavanje konflikata, strateško razmišljanje, donošenje odluka, umrežavanje i sl. Dok su PODUZETNIČKE OSOBINE: kreativnost, ambicioznost, samouvjerenost, upornost, predanost poslu i cilju, znatiželja / radoznalost, inicijativnost, inovativnost, komunikativnost i sl. Osobine su dio našeg karaktera i nešto što nas karakterizira kao osobu, dok su vještine naše sposobnosti ponašanja u danim okolnostima.

Komunikacija

Na zadnjoj radionici poseban naglasak stavljen je na važnost stjecanja umijeća uspješne komunikacije, jer je vještina govorenja u javnosti najvažnija je poslovna vještina, a neovisna istraživanja su pokazala da poslovni ljudi komunikacijske vještine smatraju  važnijim od tehničkih, te da se uspješnost govorenja pred grupom ljudi smatra osnovnim pokazateljem mogućnosti napretka u karijeri.

I za kraj…

Zahvaljujemo se svim sudionicima na radionicama na aktivnom sudjelovanju i pozivamo sve studente, učenike i mlade nezaposlene osobe da proaktivan pristup tržištu rada započnu dolaskom u Studentski inkubator, J. J. Strossmayera 341, BIOS, zgrada B, ured B-13, na individulano savjetovanje o izradi životopisa, zamolbe za posao, pripremi za intervju i izradi plana karijere. Veselimo se vašem dolasku i budućim uspjesima!

Što smo radili možete pročitati u nastavku teksta.

Poduzetnička igra

Započeli smo igranjem PODUZETNIČKE IGRE. Iako su na početku sudionici bili skeptični i nisu mislili da mogu nešto naučiti igrajući se „kao djeca“, na kraju su se svi složili da smo postigli zadane ciljeve: upoznati se s osnovnim poslovnim ciklusom (pribavljanje financijski sredstava za početak poslovanja, planiranje utroška sredstava, nabava materijala, štednja, troškovi, proizvodnja, prodaja), upoznati se s načinom donošenja odluka (i onda kada ne ide sve prema planu!), naučiti upravljati novčanim tokom u poslovanju, naučiti osnove jednostavnog računovodstva i naučiti upravljati rizikom. Proizvodili smo šešire noseći se sa stresnim uvjetima nedostatka iskustva i ograničenog vremena, nastojali zadovoljiti potrebe kupaca (kroz rigoroznu kontrolu kvalitete), timski donoseći odluke i nastojeći ostvariti što bolji profit na kraju mjeseca. Na kraju smo jasno mogli usporediti planirani rezultat s ostvarenim rezultatom, analizirati kako smo se ponašali, timovi su analizirali svoje snage i slabosti i sam uočavali što bi drugi puta učinili drugačije.

Generiranje ideja

Temu „Generiranje ideja“ sjajno nam je približila prof.dr.sc. Sanja Pfeifer, koja je svojim znanjem, iskustvom, a osobito sposobnošću motiviranja sudionika uspjela iz nas koji smo sudjelovali izvući skrivene kreativne potencijale i natjerati nas da svojim moždanim vijugama priuštimo dobar kondicijski trening. Prepoznavali smo i povezivali polovice rečenica (misli i izreka) istaknutih povijesnih ličnosti kako bismo „probili led“ i otvorili put slobodnoj komunikaciji. Naučili smo da ideje nisu samo jedan bljesak u našem mentalnom sklopu, nego je generiranje ideja proces koji počinje mentalnom gimnastikom, nastavlja se idejacijom, a zatim doradom i verifikacijom ideje. Sve faze ovog procesa upoznali smo na praktičnom primjeru, radom u timovima. Svaki tim dobio je zagonetni predmet i onda je krenula „oluja mozgova“ (brainstorming).

Na prvu nismo znali odakle bismo krenuli, a onda su ideje počele „pljuštati“. Slijedeći izazov bio je SCAMPER tehnikom izbrusiti ideje (nešto zamijeniti, spojiti, prilagoditi, modificirati, pronaći drugu uporabnu vrijednost, eliminirati ili potpuno izokrenuti pristup). I na kraju elevator pitch, prezentiranje ideja u vrlo kratkom roku kojem je cilj pridobiti potencijalne investitore ponudivši im odgovore na pitanja: što nudimo?, tko su naši kupci?, koju potrebu zadovoljavamo ili koji problem rješavamo?, ključne koristi proizvoda? i ključne razlike u odnosu na već dostupne proizvode?.

Poduzetnik u meni i kako od ideje do poduzetničkog pothvata

Testirati smo potrebu sudionika za postignućem i neovisnošću, njihova kreativna tendencija, sklonost riziku, te motivacija i odlučnost GET (General Enterprising Tendency) testom, kojim je svatko od polaznika mogao identificirati svoje jake i slabe poduzetničke strane, kako bi ih mogao iskoristiti odnosno na njima raditi. Formirali smo timove koji su identificirali ideje i odabrali one koje smatraju najizglednijim poduzetničkim prilikama. Svaki tim je odabranu ideju koju smo kroz daljnje radionice razrađivali na način da korak po korak radimo poslovni plan.

Prvo smo od inicijalne ideje formulirane u nekoliko riječi radili širi opis zamišljenog, a potom smo identificirali koje proizvode i/ili usluge bismo nudili na tržištu, kojoj ciljanoj skupini kupaca, tko su naši potencijalni dobavljači i što bismo od njih trebali nabavljati, te tko su naši konkurenti (ali temeljno na zadovoljavanju istih potreba kupaca, a ne na prodaji istog proizvoda/usluge). Morali smo razmisliti i o marketinškim komponentama plana- lokaciji, cijeni, promociji, uz proizvod ili uslugu. Identificirati organizacijsku strukturu, te koji profil i koji broj djelatnika trebamo.

Naučili smo kako se računa plaća, što se smatra dugotrajnom imovinom i kako se nju prikazuje kao trošak (amortizacija). Sve to vodilo je procjeni potencijalnih prihoda i njihovom sučeljavanju s rashodima kako bismo utvrdili točku pokrića koja nam govori koliko proizvoda moramo prodati kako bismo bili „na nuli“,  odnosno planirani rezultat- dobit ili gubitak. Željeli smo identificirati jesu li ideje timova zaista potencijalne poduzetničke prilike, odnosno imaju li svoje tržište- kupce i cijenu koju su spremni platiti dovoljno često da pothvat ostvaruje zadovoljavajuću dobit.

Gosti poduzetnici

Podršku su nam svojim gostovanjem na radionici pružili gosti-poduzetnci gospodin Vedran Stapić, suvlasnik tvrtke SLink, gospođica Ana Rogina, vlasnica Gerila obrta za poslovno savjetovanje, koji je usmjeren inovativnim pristupima marketingu, te gospođa Dubravka Borovac vlasnica DEA Lens d.o.o., poduzeća za proizvodnju i promet očne i instrumentalne optike, koja ima bogato dugogodišnje poduzetničko iskustvo. Osobito značajni bili su savjeti polaznicima kako ne smiju čekati da njihova ideja ostane negdje sastrane i da ju vrijeme pregazi, jer potpune informacije u dinamičnom vremenu brzih promjena u kojem živimo, nikada nećete imati. Trebate zacrtati cilj, krenuti prema njemu, a prepreka na putu jednu po jednu preskakati ne skidajući pogled sa svog cilja. Odvažnost, upornost i kontinuirani rad na sebi kroz cjeloživotno obrazovanje i praćenje trendova identificirani su kao ključni faktori uspjeha.

Svim polaznicima i gostima zahvaljujemo se na sudjelovanju i nadamo se da je ovo samo početak zajedničkih nastojanja da pokrenemo promjene, budemo proaktivni i sami budemo „krojači svoje sreće“.

Pratite nas na Web stranicama www.sios.hr i facebook profilu projekta A.C.T.I.V.E. Na facebook profilu se nalaze i fotografije sa radionica.

Svjesnost o svojim poduzetničkim manama i dobrim stranama nastojali smo povećati zanimljivim GET testom, a potom smo formirali timove i napravili kratki branistorming ideja, te ocjenjivanjem u timu izabrali onu ideju koju je tim najvišom ocjenom prepoznao kao potencijalnu poduzetničku priliku. S tom idejom svaki tim ide dalje u izazov- izradom poslovnog plana testirati je li naša ideja zaista dobra poslovna prilika koju bi prepoznali i potencijalni kupci, investitori, tržište…

Veselimo se daljnjem radu i druženju s vama, vidimo se idući tjedan!

Prepoznavali smo i povezivali polovice rečenica (misli i izreka) istaknutih povijesnih ličnosti kako bismo „probili led“ i otvorili put slobodnoj komunikaciji. Naučili smo da ideje nisu samo jedan bljesak u našem mentalnom sklopu, nego je generiranje ideja proces koji počinje mentalnom gimnastikom, nastavlja se idejacijom, a zatim doradom i verifikacijom ideje. Sve faze ovog procesa upoznali smo na praktičnom primjeru, radom u timovima. Svaki tim dobio je zagonetni predmet i onda je krenula „oluja mozgova“ (brainstorming). Na prvu nismo znali odakle bismo krenuli, a onda su ideje počele „pljuštati“. Slijedeći izazov bio je SCAMPER tehnikom izbrusiti ideje (nešto zamijeniti, spojiti, prilagoditi, modificirati, pronaći drugu uporabnu vrijednost, eliminirati ili potpuno izokrenuti pristup). I na kraju elevator pitch, prezentiranje ideja u vrlo kratkom roku kojem je cilj pridobiti potencijalne investitore ponudivši im odgovore na pitanja: što nudimo?, tko su naši kupci?, koju potrebu zadovoljavamo ili koji problem rješavamo?, ključne koristi proizvoda? i ključne razlike u odnosu na već dostupne proizvode?.

Radionice nastavljamo 12.03.2015., kada ćemo najprije poslušati iskustva iz prakse vrlo uspješnog mladog poduzetnika, suvlasnika SLinka, gospodina Vedrana Stapića, a potom testirati poduzetničke kapacitete svih sudionika GET testom. Cilj je da svaki polaznik radionice osvijesti vlastite snage i slabosti sebe kao potencijalnog poduzetnika. Nastavljamo radom u grupama, identifikacijom i valorizacijom ideja, te izborom onih ideja koje timovi žele dalje razrađivati kroz poslovni plan. Radujemo se daljnjem radu i učenju s vama!