Prilikom prijave obrta Poreznoj upravi u Registar poreznih obveznika obrtnik mora naglasiti želi li utvrđivati dohodak u paušalnoj svoti. Tada će od Porezne uprave dobiti rješenje da je „paušalac“. Isto tako i u tijeku poslovanja može donijeti odluku da želi prijeći u paušalni sustav oporezivanja dohotka, ukoliko za to ispunjava uvjete i obavijesti Poreznu upravu do 15. siječnja. No zašto bi to učinio i što to stvarno znači? Donosimo vam pregled važnih informacija o tome tko sve može biti paušalni obveznik poreza na dohodak i na koji se način paušalno oporezivanje odražava na poslovanje obrtnika.

Paušalni porez na dohodak mogu plaćati porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnosti obrta i samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a kojima ukupan godišnji primitak ne prelazi iznos propisan za obvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno iznos od 300.000,00 kn, te nisu u sustavu PDV-a.

Visina paušalnog poreza na dohodak utvrđuje se poreznim rješenjem koji donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a prema univerzalnoj stopi od 12%. U paušalnom rješenju iskazuju se svota godišnje paušalnog dohotka, a rješenjem utvrđen paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja, kao i pripadajući mu prirez.

Godišnja porezna osnovica formira se sukladno Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 1/17), u iznosu od 15% gornje granice paušalnog razreda. Na primjeru prvog paušalnog razreda od 0 do 85.000,00 kuna, osnovica iznosi 12.750,00 kuna što je razlika između primitka u iznosu 85.000,00 kn i porezno priznatih izdataka u visini 85%. Dakle, paušalci ne prate izdatke nego samo primitke jer im država ustvari po odmah priznaje 85% od primitaka kao prihvatljivi izdatak. Ali se pri tome ne gleda stvarno ostvareni primitak u poreznom razdoblju nego gornja granica kojoj pripadate. Isto vrijedi i za ostale porezne razrede, a iznose godišnjih poreznih osnovica i njima pripadajućih godišnjih paušalnih poreza donosimo u nastavku.

Ovisno o visini ostvarenih ukupnih primitaka obračunava se godišnji paušalni porez:

Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju podataka iz izvješća PO-SD, koje se podnosi Poreznoj upravi najkasnije 15 dana od dana isteka godine za koju se izviješće podnosi. Porezni obveznik koji plaća paušalni porez obvezan je tijekom godine voditi evidenciju o prometu na temelju kojeg se spomenuto izvješće izrađuje i podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Obrtnik koji dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, mora voditi samo Knjigu prometa (Obrazac KPR), u koju obavezno upisuje, pored iznosa naplaćenih u gotovini, i iznose naplaćene bezgotovinskim putem. Za svaku isporuku i obavljenu uslugu mora izdati račun propisanog sadržaja. Međutim, obrtnik paušalist koji prodaje vlastite proizvode u maloprodaji (npr. na štandu) mora i nadalje voditi Knjigu popisa robe jer tu knjigu propisuje Zakon o trgovini, a ne porezni propis.

Međutim, nije paušalni sustav oporezivanja interesantan obveznicima poreza na dohodak samo zbog jednostavnijeg sustava praćenja, jednostavnijeg, a time i jeftinijeg knjigovodstva, nego i zbog manjeg iznosa doprinosa u odnosu na obrt koji dohodak utvrđuje iz poslovnih knjiga. Posebice to vrijedi kojima je samostalna djelatnost jedina osnova za doprinose.

Doprinosi za vlasnika paušalnog obrta kada vlasnik obrta radi isključivo u obrtu

Kod paušalnih djelatnosti prema odredbama čl. 70. Zakona o doprinosima, osnovica za obračun doprinosa obrtnika koji obavlja samostalnu djelatnost obrta (djelatnost je njegovo osnovno zanimanje i po toj osnovi je prijavljen na obvezna osiguranja), a dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti, jednaka je umnošku svote prosječne plaće i koeficijenta 0,4. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona o doprinosima i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2017. (»Narodne novine«, broj 110/17) iznosi 8.020,00 kuna.

S obzirom na navedeno, osnovica za doprinose za 2018. godinu iznosi 3.208,00 kn i na nju se plaća 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje, 15% za doprinos za zdravstveno osiguranje, 0,5% za doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, te 1,7% za doprinos za zapošljavanje. Ukupni mjesečni doprinosi iznose prema tome 1.193,38 kn.

Rok uplate odnosno dospijeće obveznih doprinosa je do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Doprinosi za vlasnika paušalnog obrta kada je vlasnik obrta zaposlen kod drugog poslodavca

Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obrta ili poljoprivrede i šumarstva, a istovremeno je osigurana po nekoj drugoj osnovi (npr. radni odnos) obveznik je doprinosa po osnovi druge djelatnosti. U tom slučaju godišnja osnovica za obračun doprinosa jest paušalni dohodak utvrđen za isto razdoblje prema propisima o porezu na dohodak, odnosno na temelju podataka iz izvješća PO-SD, kojim ste obvezni prijaviti primitke kao paušalni obveznik poreza na dohodak Porezno upravi.

Porezna uprava izdaje rješenje o utvrđenim godišnjim doprinosima koje osiguranik plaća u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja.

Prednosti i nedostaci paušalnog oporezivanja

Kao zaključak možemo reći kao su glavne prednosti paušalnog oporezivanja jednostavnije knjigovodstvo i niža osnovica za doprinose, kao i jasnije planiranje poreznih obveza. Međutim, valja naglasiti i nedostatak, a to je da ćete minimalni porez od 1.530,00 kn (i na njega prirez) koji se odnosi na primitke  do 85.000,00 kn, platiti i onda kada vam se dogodi da su primici nula. Kod obrta koji dohodak utvrđuje temeljem poslovnih knjiga, ukoliko imate gubitak na kraju poslovne godine, tada nećete platiti porez ni pripadajući mu prirez. I unatoč nedostatku, mnogi će se mali obrtnici početnici često odlučiti za paušalni obrt, upravo zbog povoljnijih doprinosa i manjih mogućih razlika po poreznim rješenjima nakon završetka poslovne godine, nego što to mogu biti ona utvrđena iz godišnje prijave poreza na dohodak onih koji nisu izabrali biti „paušalci“.

OPĆE INFORMACIJE O PROJEKTU

Nositelj:

Ekonomski fakultet u Osijeku

Partneri:

• Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• PRONI centar za socijalno podučavanje
• Centar za poduzetništvo

Trajanje projekta: 18 mjeseci

Početak provedbe projekta : 14.05.2018.

Završetak projekta: 14.11.2019.

Ukupna vrijednost projekta: 999.397,90 HRK

EU sufinanciranje: 100%

OSA- Obrazovanjem do Samoinicijative financiran je kroz natječaj Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja – faza III, a nadležno tijelo je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava.

Opći cilj projekta je poticanje doprinijeti učinkovitoj provedbi Strategije razvoja ljudskih potencijala Osječko-baranjske županije 2015. – 2020. integracijom skupina u nepovoljnom položaju u društvo i tržište rada, umrežavanjem dionika iz javnog, privatnog, obrazovnog i znanstvenoistraživačkog sektora te razvojem i uspostavljanjem inovativnih oblika razvoja ljudskih potencijala.

Specifični cilj je razvoj i unaprjeđenje kompetencija osoba u nepovoljnom položaju – mladih visokoobrazovanih nezaposlenih osoba i dugotrajno nezaposlenih visokoobrazovanih osoba u pogledu vještina (know-how), znanja (know-that) i razumijevanja (know-why) u području prijave i provedbe projekata i poduzetništva s ciljem povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada i/ili samozapošljavanja.

Ciljne skupine ovog projekta su mlade visokoobrazovane nezaposlene osobe i dugotrajno nezaposlene visokoobrazovane osobe u Osječko-baranjskoj županiji.

Ekonomski fakultet u Osijeku će kao nositelj osigurati provedbu programa cjeloživotnog obrazovanja “Voditelj EU projekta” te će osigurati voditelja projekta i koordinatora edukacija (novo zapošljavanje). Sveučilište će kao partner provoditi informiranje, promociju programa cjeloživotnog obrazovanja i aktivnosti osnaživanja i motivacije ciljne skupine. CZP i PRONI centar su odabrani kao partneri jer posjeduju iskustvo rada s ciljnim skupinama, organizacijama civilnog društva i vladajućim strukturama koristeći cjeloviti razvojni pristup u područjima obrazovanja i razvoja politika u području obrazovanja i zapošljavanja. Provoditi će edukacije iz područja mekih vještina, samozapošljavanja i održivog razvoja te mentoriranje ciljne skupine u prijavi projekata, a CZP će osigurati i koordinatora za provedbu projekta.

Dugogodišnje iskustvo rada nositelja i partnera s ciljanom skupinom u projektu kao i umreženost kroz Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Osječko-baranjske županije (LPZ) i predstavljanje svih polaznika edukacija članovima LPZ-a Dizajn i svim ostalim dionicima značajnim u području obrazovanja i zapošljavanja izdavanjem promotivne publikacije

u svrhu promocije sudionika u projektu te njihovih postignuća, zasigurno će doprinijeti bržem

uključivanju i povezivanju sudionika u druge projekte i inicijative koji mogu rezultirati njihovim (samo) zapošljavanjem.

Aktivnosti predviđene projektom:

1. Informiranje i selekcija kandidata za sudjelovanje u programu osposobljavanja za voditelja EU projekata;

2. Provedba programa osposobljavanja za voditelja EU projekata;

3. Rad na projektnim zadacima – umrežavanje i mentoriranje timova koji će raditi na razradi i prijavi projekata prema potrebama lokalne zajednice i gospodarstva;

4. Osnaživanje i motiviranje ciljne skupine: 4.1. Mala škola životnih vještina, 4.2. Proaktivan pristup tržištu rada, 4.3. Cjeloživotno obrazovanje, 4.4. Inovativno poduzetništvo;

5. Poduzetnički kamp – provedba programa edukacije o poduzetništvu, socijalnim vještinama i održivom razvoju;

6. Konferencija “Poduzetništvo + Inovativnost = Konkurentnost”

7. Promidžba i vidljivost;

8. Upravljanje projektom;

9. Evaluacija projekta

Sukladno Zakonu o obrtu (NN 143/13), obrt se definira kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti, u svoje ime i za svoj račun, od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrtnik je fizička osoba na čiji se OIB registrira obrt te poduzetnik odgovara za sve nastale obveze svojom ukupnom imovinom. U obrtu je dopušteno obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zabranjena zakonom. Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

Ograničavajući faktor pri registraciji nekih djelatnosti stručna je sprema. To su tzv. vezani obrti, za čije je obavljanje neophodno imati odgovarajuću stručnu spremu, položen ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit (popis vezanih obrta nalazi se u Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 42/08 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_04_42_1419.html )

Ako poduzetnik nema odgovarajuću spremu i obrazovanje, postoji nekoliko mogućnosti za registraciju obrta:

- zapošljavanje osobe s odgovarajućom stručnom spremom na puno radno vrijeme,

- ako poduzetnik ima visoku ili višu stručnu spremu, potrebno je zatražiti mišljenje Ministarstva poduzetništva i obrta, koje mu može dati odobrenje za registraciju, ukoliko je obrazovanje odgovarajuće za djelatnost,

- ako poduzetnik nema položen majstorski ispit, može gapoložiti do trenutka osnivanja ili u roku od tri godine od dana upisa u obrtni registar u slučaju da je sjedište obrta na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima.

Osim vezanih obrta, razlikujemo slobodne i povlaštene. Slobodni obrti oni su za čiju registraciju i poslovanje nije potrebna određena stručna sprema, položen ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit, dok je za obavljanje povlaštenog obrta potrebno imati povlasticu koju izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o vrsti djelatnosti koju će obrt obavljati (npr. ribarstvo, rudarstvo, proizvodnja i prodaja oružja).

Obrti se osnivaju u Uredima državne uprave, Služba za gospodarstvo, ovisno o prebivalištu obrtnika. Trošak osnivanja sastoji se od obrtnice (200,00 kn) i upravne pristojbe (250,00 kn). Ukoliko ćete se baviti djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma , potrebno je ishodovati potvrdu o zadovoljenju minimalno-tehničkih uvjeta za rad.

Prijave za upis u obrtni registar obavljaju se na obrascima, koji se dobivaju u Službi za gospodarstvo ili se mogu preuzeti na stranicama nadležnog ureda državne uprave.

Uz prijavu za upis u Obrtni registar (http://www.portor.hr/gdje.htm) prilažu se sljedeće isprave i dokazi:

• svjedodžba ili uvjerenje o stručnoj osposobljenosti odnosno majstorskom ispitu za podnositelja zahtjeva (ili za zaposlenika ako podnositelj sam ne ispunjava taj uvjet),
• preslika radne knjižice ili drugi dokaz o radnom iskustvu, ukoliko se radi o vezanom obrtu,
• liječničko uvjerenje o radnoj sposobnosti za poslove s posebnim uvjetima rada,
• dokaz o pravu korištenja prostora (izvadak iz zemljišne knjige ili ugovor o zakupu poslovnog prostora),
• ugovor o ortakluku ako se radi o zajedničkom obavljanju obrta,
• upravna pristojba u iznosu od 270,00 kn

Na ovo se dodaju troškovi obrtnice -200,00 kn, osim ako nije drugačije određeno. Trenutno za razdoblje od 01.01.2018. do 01.01.2019. su svi oslobođeni plaćanja obrtnice.

Da bi mogli početi obavljanje djelatnosti, ugostitelji, trgovci, prijevoznici i drugi obrtnici za koje je to posebnim propisima određeno, trebaju prije početka obavljanja obrta pribaviti rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima za prostor odnosno koncesiju za obavljanje djelatnosti odnosno odobrenje za rad. Zbog toga je dobro prije ishođenja potrebne dokumentacije savjetovati se sa djelatnicima Ureda državne uprave -Službe za gospodarstvo o svim potrebnim uvjetima prije registriranja obrta.

Obrtnik je dužan najkasnije u roku 8 dana od početka i prestanka obavljanja djelatnosti u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu:

1. prijaviti se u Registar poreznih obveznika na obrascu RPO i

2. prijaviti se u registar obveznika doprinosa na obrascu ROD-DOP. (Pravilnik o doprinosima, na temelju članka 249. st. 1.)

Kad dobijete rješenje o upisu obrta u obrtni registar, izrađujete pečat i otvarate žiroračunu jednoj od poslovnih banaka.

Nakon upisa u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godinu dana. Ukoliko obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od godine dana ili o početku obavljanja obrta ne obavijesti ovu Službu, obrt prestaje po sili Zakona. Najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta obrtnik prijavljuje početak obavljanja obrta, odnosno njegovog aktiviranja.

Pri upisu u Registar poreznih obveznika ili naknadnom odlukom u nekoj od narednih godina poslovanja, obrtnike s može odlučiti biti paušalni obveznik poreza na dohodak o čemu ćemo pisati u odvojenom članku. Ovaj članak se u nastavku bavi obrtom koji dohodak utvrđuje vođenjem poslovnih knjiga i to:

1. Knjige primitaka i izdataka (obrazac KPI),

2. Evidencije o tražbinama i obvezama (obrazac TO),

3. Knjige prometa (obrazac KPR) i

4. Popisa dugotrajne imovine (obrazac DI).

Porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu prometa ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka, ili u evidencijama propisanim drugim zakonima, te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici. Ako su porezni obveznici u sustavu PDV-a moraju voditi i Knjigu ulaznih računa i Knjigu izlaznih računa, ali ne moraju voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama.

Obrtnici koji obavljaju proizvodne i uslužne djelatnosti dužni su voditi posebne evidencije zbog utvrđivanje povezanosti primitaka i izdataka. Oni su obvezni u posebnim evidencijama osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, kao i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

Utvrđivanje poreza na dohodak

Temeljem porezne prijave u kojoj se utvrđuje obveza plaćanja doprinosa utvrđuje se i obveza poreza na dohodak na način kao što smo već utvrdili kod obrtnika obveznika poreza na dohodak koji nije zaposlen po nekoj drugoj osnovi tj. kod drugog poslodavca. Na dohodak do visine osobnog odbitka porez se ne plaća. Iznad tog iznosa, a sve iznad tog iznosa smatra se poreznom osnovicom, plaća se po slijedećim stopama:

Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvode jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom. Nakon predaje obrasca godišnje porezne prijave poreza na dohodak nadležnoj ispostavi Porezne uprave, Porezna uprava donosi rješenje temeljem kojeg je obrtnik obvezan plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak. Rok je plaćanja predujama do kraja mjeseca za prethodni mjesec sve do podnošenja sljedeće porezne prijave u kojoj se ponovo utvrđuje dohodak te se na temelju uplaćenih predujama utvrđuje novonastala porezna obveza obrtnika.

Ako je iznos uplaćenih predujama veći od nove obveze poreza na dohodak obrtnik ima pravo povrata preplaćenog poreza, ali ako je novoutvrđena obveza poreza na dohodak veća od iznosa uplaćenih predujama, odnosno ako je obrtnik ostvario veći dohodak, tada ima obvezu Poreznoj upravi platiti razliku poreza na dohodak.

Obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost prvu godinu ne plaća predujam poreza na dohodak, ali će prema predanoj poreznoj prijavi platiti godišnji iznos poreza. Tek nakon utvrđivanja prvog ostvarenog dohotka započinje se s uplatama predujama poreza na dohodak. Ovo je važno naglasiti, jer mnogi obrtnici u prvoj godini svu svoju pažnju usmjeravaju na tržište i u drugi plan stavljaju praćenje primitaka i izdataka, pa im zadovoljstvo dobrim poslovanjem tijekom prve godine bude narušeno porezom koji moraju platiti u ukupnom iznosu po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja godišnje porezne prijave, a onda još i predujam za tekuću godinu. Bitno je to imati na umu i planirati raspoloživ novac za podmirenje ovih obveza ukoliko imate pozitivno poslovanje u prvoj godini, odnosno primitke veće od izdataka.

Ukoliko se odlučite biti obveznici poreza na dobit ili to postanete po sili Zakona

Obrtnici se mogu sami odlučiti da budu obveznici poreza na dobit ili prema propisima o porezu na dohodak to postati po sili zakona, ako su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili:

a) ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili
b) ako ispunjavaju dva od sljedeća tri uvjeta:
– u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili su dohodak veći od 400.000,00 kuna,
– imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna,
– u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljavaju više od 15 radnika.

Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu (u pravilu kalendarska godina) prema dobiti koju je poduzetnik ostvario u tom razdoblju. Porezna osnovica poreza na dobit jest dobit – razlika između prihoda i rashoda – uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Na utvrđenu dobit obračunava se porez na dobit po propisanim stopama te taj iznos predstavlja godišnju obvezu poreza na dobit, koju je poduzetnik dužan platiti jednokratno do 30.04. tekuće godine za prethodnu godinu. Istovremeno se kod obračuna dobiti i poreza na dobit utvrđuju i predujmi poreza na dobit tako da se iznos obveze godišnjeg poreza na dobit podijeli na 12 mjeseci pa obveznici poreza na dobit tijekom godine plaćaju i predujme poreza na dobit. Ulaskom u sustav poreza na dobit poduzetnik u njemu ostaje minimalno pet godina. Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujme do podnošenja prve porezne prijave, nego plaća cijeli godišnji porez po podnesenoj prijavi.

Trenutno važeća stopa poreza na dobiti je 18%, odnosno za porezne obveznike s manje od 3.000.000 kn godišnjih prihoda ona sada iznosi 12%. Treba naglasiti da biti obveznik poreza na dobit, znači složenije, a time i skuplje knjigovodstvo, ali i značajno veće doprinose. Više o svim varijantama doprinosa za obrtnike, pročitajte u nastavku. Doprinosi obrtnika kada vlasnik radi isključivo u obrtu i obveznik je poreza na dohodak

Ministarstvo financija donosi Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja i objavljuje ju u Narodnim novinama. Za 2018. godinu ta je osnovica 8.020,00 kn. Obrtnici obveznici poreza na dohodak koji dohodak utvrđuju vođenjem poslovnih knjiga plaćaju doprinose na osnovicu 5.213,00 kn za 2018. godinu (koeficijent 0,65 x 8.020,00). Plaćaju 1.042,60 kn (20%) za doprinos za mirovinsko osiguranje, 781,95 kn (15%) za doprinos za zdravstveno osiguranje, 26,06 kn (0,5%) za doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, te 88,62 kn (1,7%) za doprinos za zapošljavanje. To je ukupno mjesečno 1.939,23 kn.

Doprinosi obrtnika kada vlasnik radi isključivo u obrtu i obveznik je poreza na dobit

Najniža mjesečna osnovica za poduzetničku plaću u 2018. godini iznosi 8,822,00 kn, to je ujedno i najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za obrtnika koji su u sustavu poreza na dobit. Na mjesečnoj razini to znači 1.764,40 kn (20%) za doprinos za mirovinsko osiguranje, 1.323,30 kn (15%) za doprinos za zdravstveno osiguranje, 44,11 kn (0,5%) za doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu i 149,97 kn (1,7%) za doprinos za zapošljavanje. Sveukupno mjesečno to iznosi 3218,78 kn.

Porezni savjetnici obrtnicima dobitašima preporučuju obračun i isplatu poduzetničke plaće jer si kod isplate poduzetničke plaće mogu koristiti osobni odbitak, te ukupni iznos poreza, prireza, doprinosa i neto plaće ulazi u troškove poslovanja, što umanjuje osnovicu za plaćanje poreza na dobit.

Doprinosi obrtnika kada vlasnik obavlja samostalnu djelatnost uz radni odnos ili mirovinu

Bez obzira je li obrt u sustavu poreza na dohodak ili ste se možda odlučili za porez na dobit, ako obrt obavljate kao drugu djelatnost uz radni odnos vaša je osnovica ono što ste stvarno ostvarili tijekom godine, godišnji dohodak ili dobitak, sukladno godišnjoj poreznoj prijavi. Dakle, nemate obvezu plaćati doprinose mjesečno, nego ih plaćate na godišnjoj razini. Pri tome maksimalna osnovica je 62.556,00 kn za 2018. godinu i plaćate na nju 10% za doprinose za mirovinsko osiguranje i 7,5% za zdravstveno osiguranje. Dakle, stope su prepolovljene i ne plaćate doprinos za zaštitu zdravlja na radu niti za zapošljavanje. Ono što je bitno naglasiti je da se i ti godišnji doprinosi s osnova obavljanja druge djelatnosti plaćaju danom podnošenja godišnje porezne prijave, kao i porez i prirez.

Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori

Hrvatska obrtnička komora o tome donosi posebnu Odluku o obveznicima, jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta prema kojoj Obvezni komorski doprinos za jedinstveni sustav organiziranosti obrta mjesečno iznosi 2% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Budući da je osnovni osobni odbitak trenutno 3.800,00 kn, utvrđen je mjesečni iznos od 76,00 kn.

Naknada za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ)

Zakonom o šumama propisana je obveza plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma za sve pravne i fizičke osobe. Svrha ove naknade je očuvanje općekorisnih funkcija šuma (ekoloških, socijalnih i socijalno-ekoloških).

Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma (doprinos za šume) obračunava se i plaća temeljem čl. 62. Zakona o šumama (NN 140/05. – 94/14.). Obveznici plaćanja jesu pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Doprinos se plaća po stopi 0,0265%., kvartalno. Osnovica za obračun doprinosa je ostvareni ukupan prihod ili ukupni primici.

Razlika se utvrđuje godišnjim obračunom na Obrascu OKFŠ, a prema Pravilniku o načinu obračuna, obrascima, posebnom računu i rokovima uplate naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (NN 19/15.). Zaduženje obveznika za iznos tromjesečne akontacije u tekućoj godini obavlja se na temelju konačnog obračuna za prethodnu godinu na Obrascu OKFŠ. Konačni obračun naknade obavlja se za razdoblje 1. siječnja – 31. prosinca, a obveznik ga dostavlja Ministarstvu poljoprivrede. Razlika za uplatu iz obrasca OKFŠ – rubrike AOP 9 uplaćuje se do 30. travnja naredne godine.

Članarina turističkim zajednicama

Obveza plaćanja članarine turističkim zajednicama obavlja se prema Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama. Članarinu turističkim zajednicama obvezne su plaćati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti označene šiframa djelatnosti prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji 2007. – NKD 2007 (Čl. 4. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, definirane su djelatnosti i podjela u skupine).

Osnovica za obračun članarine je ukupan prihod ostvaren od djelatnosti za koje je propisana obveza plaćanja članarine. Članarina se plaća po stopama propisanim za pojedine razrede turističkog mjesta, a uplaćuje se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec i to u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Konačni obračun članarine podnosi se na Obrascu TZ u rokovima za podnošenje prijave poreza na dohodak odnosno dobit.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom Natječaju iznosi 279.000.000,00 HRK, što znači da će biti prostora za oko 2480 poljoprivrednih gospodarstva!

Više o tome tko se može prijaviti, što se može financirati i uz koje uvjete, pročitajte u nastavku.

Prihvatljivi korisnici i prihvatljive aktivnosti

Prihvatljivi korisnici su mala poljoprivredna gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednika, ekonomske veličine od 2.000 eura do 7.999 eura. Pri tome to mogu biti: OPG, obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti ili trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (isključujući trgovačka društva čiji su osnivači i vlasnici javnopravna tijela), te zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti.

Za obrt poljoprivreda mora biti glavna (pretežita) djelatnost u obrtnom registru počevši od podnošenja Zahtjeva za potporu do najmanje pet godina nakon konačne isplate potpore.

Za trgovačko društvo poljoprivreda mora biti glavna djelatnost u Registru poslovnih subjekata koji se vodi pri Državnom zavodu za statistiku počevši od podnošenja Zahtjeva za potporu do najmanje pet godina nakon konačne isplate potpore. Sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007., poljoprivreda kao glavna djelatnost u tipu operacije 6.3.1. smatra se Područje A, Odjeljak 01, skupine od 01.1 do uključujući 01.6 i razredi od 01.11 do 01.64.

Uz ove uvjete svi korisnici moraju imati i minimalno 40 bodova sukladno Kriterijima odabira definiranih Prilogom 4. Natječaja.

Nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva ne može se promijeniti do izvršenja konačne isplate i mora ostati unutar poljoprivrednog gospodarstva, osim u slučajevima više sile ili izvanrednim okolnostima, a poljoprivredno gospodarstvo mora biti upisano u Upisnik poljoprivrednika i baviti se poljoprivrednom proizvodnjom, najmanje pet godina nakon konačne isplate.

Prihvatljive aktivnosti na koje možete potrošiti potporu od 15.000 EUR su:

• kupnja domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala višegodišnjeg bilja
• kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Priloga I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
• kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta- ali ne onoga koje je bilo predmet izračuna ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva za koje se podnosi prijava projekta
• kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme
• podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada
• uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje
• građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda
• stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda iz Priloga I. Ugovora o EU
• operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva.

Operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva se odnosi na dohodak, plaću, doprinose zaposlenih i knjigovodstvene usluge vezano uz poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu, izradu projektne dokumentacije (izrada projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih podloga, elaborata, certifikata te usluge stručnjaka-konzultanta). Mogu iznositi najviše 22.700,00 kuna.

Provođenje prihvatljivih aktivnost ne smije započeti prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim troškova projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih podloga, elaborata, certifikata te usluge stručnjaka vezano uz izradu poslovnog plana i podnošenja Zahtjeva za potporu koji su prihvatljivi i prije podnošenja Zahtjeva za potporu.

Način prijave i dinamika financiranja

Korisnik mora biti upisan u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu kako bi podnio Zahtjev za potporu. Upisom u Evidenciju korisnika dobiva pristupne podatke, odnosno korisničko ime i zaporku, kojima se prijavljuje u AGRONET i podnose Zahtjev za potporu kojem prilažu dokumentaciju propisanu Prilogom 1. Dokumentacija za podnošenje Zahtjeva za potporu.

Korisnik je dužan izraditi poslovni plan sukladno predlošku koji je sastavni dio Zahtjeva za potporu. Njime mora definirati početno stanje gospodarstva te planirane ciljeve koje će ostvariti, a oni mogu biti:

• modernizaciju i/ili unapređenje procesa rada i poslovanja i/ili
• povećanje proizvodnog kapaciteta iskazanom kroz povećanje ukupnog standardnog ekonomskog rezultata.

Provedbu aktivnosti navedenih u poslovnom planu korisnik mora započeti u roku od devet (9) mjeseci od datuma sklapanja Ugovora o financiranju, a do kraja realizirana uz ostvarenje ciljeva u razdoblju od najviše 36 mjeseci od sklapanja Ugovora o financiranju.

Korisniku nije dopušteno mijenjati svrhu, namjenu i vrstu aktivnosti za koje mu je Agencija za plaćanja odobrila sredstva.

Dinamika isplata postavljena je tako da isplata prve rate u iznosu od 50% ukupno odobrene javne potpore (koja je za sve korisnike ista i iznosi 15.000 EUR u kunskoj protuvijednosti) ide nakon sklapanja Ugovora o financiranju, a isplata druge/konačne rate nakon provedenih aktivnosti prikazanih u poslovnom planu.

Nakon svih prikupljenih prijava i zatvaranje natječaja 13. prosinca, Agencija za plaćanja će rangirati zaprimljene Zahtjeve za potporu, napraviti administrativnu kontrolu Zahtjeva za potporu (provjera uvjeta prihvatljivosti korisnika i projekta te dodjela bodova sukladno kriterijima odabira), te izdati Odluke o rezultatu administrativne kontrole zahtjeva za potporu i/ili Odluke o odbijanju zahtjeva za potporu i/ili Obavijesti o odbacivanju zahtjeva za potporu zbog nedostatnosti sredstava. Za ovo je predviđen rok od 90 dana od dana zatvaranja Natječaja.

Zahtjev za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 30. kolovoza 2018. godine od 12:00 sati do 13. prosinca 2018. godine do 12:00 sati.

Dodjeljuju se subvencije u iznosu:

• do 55.000 kn, odnosno do 70.000 kn u slučaju da se ista kombinira sa stručnim osposobljavanjem za rad
• za otvaranje obrta ili slobodne profesije (do dvije osobe) do 110.000 kn
• za udruživanje u trgovačka društva (do 4 osobe) do 220.000 kn
• za udruživanje u zadruge (za 5 osoba) do 275.000 kn

Za provođenje aktivnosti iz ovih mjera na raspolaganju vam je 12 mjeseci.

Prihvatljivi troškovi u 2018. godini su:

- kupnja strojeva, tehnike, alata i opreme za obavljanje djelatnosti

- kupnja odgovarajuće informatičke opreme potrebne za rad

- kupnja licenciranih IT programa

- zakup poslovnog prostora za najviše 11 mjeseci poslovanja (prostor ne može biti zakupljen od roditelja i drugih članova obitelji)

- troškovi za knjigovodstvene usluge za najviše 11 mjeseci poslovanja

- doprinosi za vlasnika/cu – samozaposlenu osobu za najviše 11 mjeseci poslovanja

- edukacije koje su vezane uz djelatnost, a koje su provedene i plaćene do propisanog roka za dostavu dokumentacije o namjenskom utrošku sredstava

- troškovi registracije poslovnog subjekta – javnobilježnički troškovi, pristojbe, naknade, upisnine u odgovarajuće registre koji su preduvjet za obavljanje djelatnosti

- izrada web stranice, pisanih materijala za oglašavanje, reklamnih ploča i natpisa

- web hosting, zakup domene, održavanje web stranice

- kupnja uredskog namještaja i materijala za izradu specifičnih dijelova interijera poslovnog prostora po mjeri (pultovi, ugostiteljski i inventar u prodavaonicama)

- kupnja novih prijevoznih sredstava (nužnih za obavljanje djelatnosti)

- troškovi atesta i procjene opasnosti

- kupnja zaštitne i radne odjeće i opreme

- kupnja licencija neophodnih za obavljanje djelatnosti (uključujući licencije za software)

- kupnja franšize

Neprihvatljivi troškovi u 2018. godini:

- kupnja rabljene opreme i rabljenih vozila

- kupnja sirovine i potrošnog materijala potrebnih za obavljanje djelatnosti

- kupnja robe/proizvoda za daljnju prodaju

- porezi, prirezi, uključujući i PDV, komorski doprinosi

- kupnja telefonskih i mobilnih uređaja

- zakupnina za poslovni prostor zakupljen od članova obitelji

- obnova ili uređenje poslovnog prostora

- popravak ili ugradnja instalacija u poslovnom prostoru

- podzakup za poslovni prostor

- oglašavanje koje provodi drugi subjekt u ime samozaposlene osobe (oglasnici, Internet, druge tvrtke)

- pretplate na časopise i stručnu literaturu

- edukacija održane u inozemstvu i online edukacije

- troškovi stručnih i drugih ispita potrebnih za obavljanje djelatnosti

- komorske i druge članarine

- autorski ugovori s drugim osobama

- trošak istraživanja tržišta

- najam/leasing vozila i opreme

- tisak na reklamne predmete

- doprinosi za druge zaposlenike

- službena putovanja

- trošak goriva, guma, cestarina, naplate parkinga za službeno vozilo

- troškovi održavanja, servisiranja, registracije automobila

- temeljni kapital kod osnivanja trgovačkog društva

- kupnja udjela u već postojećoj tvrtki

- troškovi premije osiguranja

- režijski troškovi poslovnog prostora i priključci energenata

- usluge drugih poslovnih subjekata (osim knjigovodstvenih i web usluga)

Svaki zahtjev za samozapošljavanje se boduje prema određenim elementima od kojih svaki nosi određeni broj bodova. Kako bi vaš zahtjev bio pozitivno ocijenjen, potrebno je sakupiti minimalno 16 od mogućih 26 bodova.

Boduju se sljedeći elementi:

- radno iskustvo u djelatnosti iz poslovnog plana

- obrazovanje ili dodatne edukacije u djelatnosti iz poslovnog plana

- prethodno poduzetničko iskustvo

- suradnja sa Zavodom

- popunjenost poslovnog plana

- priložene ponude/predračuni uz troškovnik

- priložena pisma namjere ili predugovori (izjave) o budućoj poslovnoj suradnji

- povezani poslovni subjekti

- procjena prihoda i troškova

- dodatne prednosti s obzirom na lokalno tržište

Potpune informacije pročitajte na stranici mjere.hr.

Kome je natječaj namijenjen?

Prijaviti se mogu poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upisnik poljoprivrednika i Registar poreznih obveznika najmanje godinu dana prije podnošenja Zahtjeva za potporu, te pripadaju ekonomskoj veličini od najmanje 2.000 EUR na temelju potvrde koju izdaje Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba. Pri tome to poljoprivredno gospodarstvo može biti OPG, obrt ili pravna osoba, a mora posjedovati rješnje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela za obavljanje djelatnosti za koju se traži potpora.

Korisnici moraju imati prebivalište/sjedište u jedinici lokalne samouprave u čijem se naselju provodi ulaganje.

Moraju biti u rangu mikro ili malog poduzeća, imati regulirane financijske obveze prema državnom proračunu, te ne smiju biti u blokadi ukupno više od 30 dana u proteklih šest mjeseci, od čega ne više od 15 dana u kontinuitetu uz uvjet da nisu u blokadi u trenutku ishođenja BON 2/SOL 2 obrasca kod podnošenja Zahtjeva za potporu.

Kod fizičkih osoba nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva mora biti upisan u Registar poreznih obveznika po osnovi samostalne djelatnosti najmanje godinu dana, a to znači da ne može imati obrt ili OPG uz radni odnos ili mirovinu, nego kao glavnu djelatnost.

Pravne osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika prema satima rada u godišnjem financijskom izvještaju poduzetnika za zadnje odobreno računovodstveno razdoblje, a fizičke osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika na poljoprivrednom gospodarstvu kojem se plaćaju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje:

• ako je organizacijski oblik korisnika obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, socijalni doprinosi (zdravstveno i mirovinsko osiguranje) moraju biti plaćeni po osnovi poljoprivrede ili dopunske djelatnosti u sektoru koji razvija
• ako je organizacijski oblik korisnika obrt, socijalni doprinosi (zdravstveno i mirovinsko osiguranje) moraju biti plaćeni po osnovi samostalne djelatnosti obrta

Što se financira?

Prihvatljivi su projekti za ulaganja u sektore:

1. prerada i/ili marketing i/ili izravna prodaja proizvoda u skladu s propisima koji uređuju ovo područje, marketing se mora odnositi na predmet prerade
2. usluge u ruralnim područjima, u skladu s propisima koji uređuju svako pojedinačno područje, a koji može obuhvaćati:

• usluge u poljoprivrednim, šumarskim i veterinarskim djelatnostima
• usluge u društvenim djelatnostima
• intelektualne usluge

3. tradicijski i umjetnički obrti, u skladu s propisima koji uređuju ovo područje
4. turizam u ruralnom području, u skladu s propisima koji uređuju ovo područje.

Projekt se mora provoditi u naseljima s najviše 5.000 stanovnika u području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište poljoprivrednog gospodarstva.

Prihvatljivi sektori moraju biti u skladu sa strateškim razvojnim dokumentima jedinice lokalne samouprave, odnosno lokalnom razvojnom strategijom lokalne akcijske grupe na tom području, a djelatnosti u sektoru turizma u ruralnim područjima su prihvatljiva samo u naseljima razvrstanim u razrede „C“ i „D“ i ostalim nerazvrstanim naseljima u skladu s nadležnim propisima koji uređuju navedene razrede.

Prihvatljivi su opći troškovi, nematerijalni i materijalni. Opći troškovi odnose se na troškove usluga arhitekata, inženjera i konzultanata, troškovi izrade studija izvedivosti, elaborata/studija utjecaja zahvata na okoliš/ekološku mrežu i sl.

Prihvatljivi nematerijalni troškovi su: kupnja ili razvoj računalnih programa, kupnja prava na patente i licence, zaštita autorskih prava i registracija i održavanje žigova i ostali nematerijalni troškovi povezani s materijalnim ulaganjem.

Prihvatljivi materijalni troškovi su:

• ulaganje u građenje/rekonstrukciju i/ili opremanje objekata
• kupnja novih gospodarskih vozila, strojeva i opreme
• računalna oprema uključujući računalni softver, do tržišne vrijednosti imovine.

Korisnik obavezno mora definirati način dostizanja jednog od dva cilja:

• razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti uz očuvanje postojećih radnih mjesta ili
• razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti uz stvaranje novih radnih mjesta

Provedba ulaganja i ostvarenje definiranog cilja moraju biti realizirani u razdoblju od najviše tri godine od datuma donošenja Odluke o dodjeli sredstava.

Visina i intenzitet potpore

Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 70 % od ukupnih prihvatljivih troškova.

U slučaju kupovine poljoprivredne mehanizacije (uključujući sve samostalne i/ili priključne uređaje, oruđa i alate za poljoprivredne radove) u sektoru pružanja usluga u poljoprivrednim djelatnostima intenzitet potpore za tu mehanizaciju iznosi 40 %.

U slučaju kupovine poljoprivredne mehanizacije (uključujući sve samostalne i/ili priključne uređaje, oruđa i alate za poljoprivredne radove) u sektoru pružanja usluga u poljoprivrednim djelatnostima korisnik mora u razdoblju od pet godina nakon datuma konačne isplate imati prosječni godišnji prihod od usluga u iznosu od najmanje 75.000,00 HRK.

Najniži iznos javne potpore po korisniku iznosi 3.500 eura u protuvrijednosti u kunama. Najviši iznos javne potpore po korisniku, iznosi 200.000 eura u protuvrijednosti u kunama tijekom razdoblja od tri uzastopne fiskalne godine.

Korisnik može podnijeti Zahtjev za isplatu jednokratno ili u ratama.

Korisnik mora podnijeti Zahtjev za isplatu jednokratno za projekte s odobrenim iznosom potpore do 100.000,00 kuna, a za projekte s odobrenim iznosom potpore većim od 100.000,00 kuna Zahtjev za isplatu korisnik može podnijeti jednokratno ili u ratama (do dvije rate). Iznos u Zahtjevu za isplatu zadnje rate mora biti najmanje 10% odobrenih sredstava potpore.

Omogućeno je i traženje predujma koji može iznositi najviše 50 % odobrenih sredstava potpore. Plaćanje predujma ne isključuje plaćanje u ratama.

Rokovi i način podnošenja zahtjeva za potporu

Zahtjev za potporu se sastoji od dva dijela i korisnik ga podnosi u dvije faze.

Prvi dio zahtjeva za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 18. srpanja 2018. godine od 12:00 sati do 28. rujna 2018. godine do 12:00 sati .

Rok za podnošenje drugog dijela zahtjeva za potporu najkasnije u roku od 8 mjeseci od dana sklapanja ugovora o financiranju, koji se sklapa nakon formiranja rang liste na temelju podnesenih zahtjeva u prvoj fazi.

Projekt je osmišljen s ciljem povećanja informiranosti javnosti o EU, osnaživanja mladih i njihovih kompetencija o mogućnostima koje pruža EU. Cilj je ovim projektom mlade informirati, motivirati i educirati kako bi postali aktivni građani te povećali mogućnost rješavanja jednog od najvećih problema mladih – nezaposlenosti.

U okviru projekta planira se organizacija tri javne tribine pod nazivom Buđenje mladih u Osijeku, Našicama i Vukovaru, čiji je cilj potaknuti mlade na iznošenje mišljenja, stavova, na identifikaciju problema s kojima se susreću i iznošenje prijedloga na koji način ih riješiti.

Za mlade će biti organizirana i informativna radionica Mogućnosti za mlade u EU te edukacija o tome kako razraditi ideju i napisati projektnu prijavu za natječaj iz EU fondova.

U okviru projekta, s ciljem povećanja znanja i osnaživanja mladih održat će se EU edukacija, koja se sastoji od dva modula „Razrada projektne ideje“ i „Projektna prijava“.

Svaki modul edukacije traje 3 dana, tako da cjelokupna edukacija traje ukupno 6 dana.

Što ćete naučiti na Modulu I – Razrada projektne ideje?

o    Samostalno oblikovati ideju i prilagoditi je zahtjevima EU natječaja

o    Izraditi problemsko stablo

o    Definirati ciljeve i rezultate projekta

o    Izraditi logičku matricu

o    Definirati troškove potrebne za realizaciju projekta

Što ćete naučiti na Modulu II – Projektna prijava?

o    Upoznati se s projektnom dokumentacijom

o    Samostalno napraviti jednostavnu projektnu prijavu

o    Upoznati se s kompleksnijim prijavama

o    Samostalno izraditi proračun projekta

o    Ocjenjivanje projekata

Edukacija će se održati u Centru za poduzetništvo, J. J. Strossmayera 341 u Osijeku u sljedećim terminima:

1. 25. – 27.09.2018. od 10,00 do 15,00 sati
2. 02. – 04.10.2018. od 10,00 do 15,00 sati

Broj sudionika edukacije je ograničen. Sve mlade osobe zainteresirane za sudjelovanje mogu s javiti na info@czposijek.hr ili na 0800 345 345.

Prihvatljivi korisnici i uvjeti koje moraju zadovoljiti

Prihvatljivi korisnici su mladi poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina (dan prije navršavanja 41 godine starosti) na dan podnošenja Zahtjeva za potporu koji posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine (ako nema u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu to može osigurati najkasnije kod podnošenja Zahtjeva za isplatu treće rate, ali ne kasnije od 36 mjeseci od dana sklapanja Ugovora o financiranju) te su po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljeni kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva, ali ne duže od dvadeset četiri mjeseca prije podnošenja Zahtjeva za potporu. Pri tome različiti pravni oblici poljoprivrednika moraju zadovoljiti različite uvjete.

Ako mladi poljoprivrednik podnosi poslovni plan za trgovačko društvo, mora biti upisan kao odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva za koje se traži potpora i biti vlasnik najmanje 50% temeljnog kapitala u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu i dalje u periodu od najmanje pet godina od konačne isplate potpore.

Ako mladi poljoprivrednik podnosi poslovni plan za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili obrt, mora biti upisan kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva za koje se traži potpora najkasnije kod podnošenja Zahtjeva za isplatu prve rate potpore i ne kasnije od devet mjeseci nakon sklapanja Ugovora o financiranju.

Ako kod podnošenja Zahtjeva za potporu mladi poljoprivrednik nije nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a ili obrta) u Upisniku poljoprivrednika, dužan je prilikom podnošenja Zahtjev za potporu priložiti pisani dokaz u kojem su navedeni način, uvjeti i rok preuzimanja poljoprivrednog gospodarstva između trenutnog nositelja/odgovorne osobe poljoprivrednog gospodarstva i mladog poljoprivrednika. Pri tom je važno naglasiti da mora biti preuzeto cijelo poljoprivredno gospodarstvo ili obrta (sa svim poljoprivrednim resursima koji su ušli u izračun ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva (SO).

Poljoprivredno gospodarstvo za koje se traži potpora mora pripadati ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu od 8.000 eura do 49.999 eura, te je korisnik pri podnošenju Zahtjeva za potporu.

Osim navedenog, korisnik mora sukladno Kriterijima odabira koji se nalaze u prilogu članka ispod, ostvariti minimum 40 bodova od ukupno 100 mogućih.

Prijave s moraju podnijeti kroz AGRONET a krajnji rok za podnošenje Potvrde o podnošenju zahtjeva je do 13. lipnja 2018. godine do 12:00 sati.

Visina potpore i dinamika isplata

Potpora korisniku kojem će poljoprivreda biti glavno zanimanje i koji će biti obveznik socijalnih doprinosa Republike Hrvatske (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) po osnovi poljoprivrede u skladu s nacionalnim zakonodavstvom najmanje pet godina nakon konačne isplate iznosi 372.000,00 HRK.

Potpora korisniku kojem poljoprivreda neće biti glavno zanimanje i koji neće biti obveznik socijalnih doprinosa po osnovi poljoprivrede iznosi 148.800,00 HRK, ali je dužan ostati nositelj poljoprivrednog gospodarstva najmanje pet godina nakon isplate treće, konačne rate.

Ako korisnik traži potporu 372.000,00 HRK dužan je ostati nositelj poljoprivrednog gospodarstva i biti zaposlen na puno radno vrijeme u gospodarstvu za koje je ostvario potporu te:

1. ako je poljoprivredno gospodarstvo OPG – biti registriran u Registru poreznih obveznika kao porezni obveznik po osnovi plaćanja poreza na dobit ili dohodak i obveznik socijalnih doprinosa (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) po osnovi poljoprivrede u skladu s nacionalnim zakonodavstvom najkasnije prilikom podnošenja Zahtjeva za isplatu treće, konačne, rate i to mora ostati najmanje pet godina nakon konačne isplate
2. ako je poljoprivredno gospodarstvo obrt – biti registriran u Registru poreznih obveznika kao porezni obveznik te obveznik socijalnih doprinosa (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) po osnovi nesamostalne djelatnosti i poljoprivreda mu mora biti pretežita djelatnost najkasnije prilikom podnošenja Zahtjeva za isplatu treće (konačne) rate i to mora ostati najmanje pet godina nakon konačne isplate
3. ako je poljoprivredno gospodarstvo pravna osoba poljoprivreda joj mora biti primarna djelatnost i mladi poljoprivrednik mora biti zaposlen na puno radno vrijeme (mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi nesamostalne djelatnosti) najkasnije prilikom podnošenja Zahtjeva za isplatu treće (konačne) rate i to mora ostati najmanje pet godina nakon konačne isplate.

Zahtjev za isplatu podnosi se tri puta u razdoblju od najviše 3 godine. Prva rata 30% ukupno odobrene javne potpore nakon sklapanja Ugovora o financiranju, druga rata u iznosu od 50% nakon tri mjeseca, a ne kasnije od dvanaest mjeseci nakon isplate prve rate uz dokaz da su aktivnosti iz poslovnog plana započete, te treća rata u iznosu od 20% nakon provedenih aktivnosti i postizanje cilja/eva prikazanih u poslovnom planu i stjecanja stručnih znanja i vještina ako iste nije imao prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu.

Prihvatljive aktivnosti

Provedba aktivnosti i ostvarenje cilja prikazanih u poslovnom planu mora biti realizirana u razdoblju od najviše 36 mjeseci od dana sklapanja Ugovora o financiranju.

Korisnik u poslovnom planu obavezno mora definirati način dostizanja jednog od dva cilja:

• modernizacija i/ili unapređenje procesa rada i poslovanja i /ili
• povećanje proizvodnog kapaciteta iskazano kroz povećanje ukupnog standardnog ekonomskog rezultata.

Pri tome se definiraju prihvatljive aktivnosti koje planira provesti u svrhu dostizanja odabranog cilja/ciljeva, a one mogu biti:

1. kupnja domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala višegodišnjeg bilja
2. kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Priloga I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 202 (2016))
3. kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta
4. kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme
5. podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada
6. uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje
7. građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda
8. stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda iz Priloga I. Ugovora o EU
9. operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva.

Operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva se odnosi na dohodak, plaću, doprinose zaposlenih i knjigovodstvene usluge vezano uz poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu, izradu projektne dokumentacije (izrada projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih podloga, elaborata, certifikata te usluge stručnjaka -konzultanta).

Za korisnike koji traže iznos potpore od 148.800,00 HRK ukupne aktivnosti prikazane u poslovnom planu u vezi s operativnim poslovanjem mogu iznositi najviše 29.600,00 HRK.

Za korisnike koji traže iznos potpore od 372.000,00 HRK i kojima će poljoprivreda biti glavno zanimanje, ukupne aktivnosti prikazane u poslovnom planu u vezi s operativnim poslovanjem mogu iznositi najviše 111.600,00 HRK osim za korisnike koji će u poslovnom planu prikazati trošak bruto plaće za trogodišnje razdoblje do trenutka podnošenja Zahtjeva za isplatu treće rate taj iznos može biti najviše 223.200,00 HRK. U oba slučaja usluge stručnjaka (konzultanta) mogu iznositi najviše 4% od traženog iznosa potpore.

Provođenje prihvatljivih aktivnosti ne smije započeti prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim troškova projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih podloga, elaborata, certifikata te usluge stručnjaka vezano uz izradu poslovnog plana i podnošenja Zahtjeva za potporu koji su prihvatljivi i prije podnošenja Zahtjeva za potporu.

Edukativna radionica bila je usmjerena na upoznavanje polaznika s onim što ih očekuje na tržištu rada, pripremu za prvo traženje posla (životopis, zamolba, razgovor za posao), nužnost osobnog planiranja i važnosti cjeloživotnog obrazovanja. Prvo smo potaknuli polaznike da istraže svoje snage i slabosti kroz test vještina, a potom ih naučili kako da naprave SWOT analizu vlastitih snaga i slabosti, te prilika i prijetnji iz okoline. Potaknuli smo ih na planiranje karijere, definiranje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva te aktivnosti kojim ih mogu postići.

Za sve one koji žele raditi na sebi otvoreni smo za individulno savjetovanje i za tržište rada i za samozapošljavnje za one koji razmišljaju u pokretnju vlastite tvrtke. Veselimo se vašem dolasku u SIOS, kao i daljnjem radu s vama!

Radionicom smo pridonijeli podizanju svijesti učenika o važnosti komunikacijski i prezentacijskih vještina na način da smo ukazali na ključne aspekte komunikacije, značaj neverbalne komunikacije, pretpostavke uspješne komunikacije i uspješne prezentacije. Sve to učinili smo kroz interaktivne sadržaje, primjere i zadatke koji su potaknuli učenike na aktivno sudjelovanje. Zahvaljujemo se svima na suradnji i veselimo se novoj radionici koja je predviđena za 20.04. Slijedeća tema je „Proaktivno na tržište rada ili u samozapošljavanje“. Vidimo se!